1. Eseni I Isus Fontana Svjetlosti E
2. Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Sa
3. Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Dei
4. Eseni I Isus Fontana Svjetlosti U
5. Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Za

Švicarska umjetnica Esther Mathis predstavit će se zagrebačkoj publici izložbom pod nazivom Muzejska svjetlostu Galeriji Spot (Čanićeva 6, Zagreb). Otvorenje izložbe zakazano je za ponedjeljak, 4. lipnja u 19 sati, kada će se održati i kratki razgovor s umjetnicom te s kustosicom izložbe Petrom Tomljanović. U srijedu, 6. lipnja u 12 sati Esther će ondje održati i predavanje o svojoj umjetničkoj praksi i o elementima koje najčešće koristi u svojim prostornim instalacijama i fotografijama: prostoru, vremenu, svjetlu.

Pripremila: Marija Sunjkic Vaspitni postupci roditelja ili roditeljski stil igra vaznu ulogu u razvoju deteta. Tokom ranih 1960-ih psiholog Diana Baumrind je uradila istrazivanje na 100 predskolske dece I.

• Filozofe & koncepte filozofike, histori nga antikiteti deri ne ditet tona, analiza, ese, pershtypje nga vendi dhe bota; ne kete liber te pare filozofiko-historik, Dr. Besi ndan me lexuesit pjeseza.
• Krade lopov u kuci sa baterijskom lampom kad odjednom cuje glas 'isus te gleda', pogleda lijevo pa desno a ono nikoga, misli pricinilo mu se, krade on dalje kad ono opet ' isus te gleda', okrene se i pita.

Kao uvertiru u otvorenje izložbe (o kojoj više možete čitati ovdje) i predavanje (najavu potražite ovdje), postavili smo Esther nekoliko pitanja o njezinom radu!

*Esther Mathis: Museum Light (Spring), Kunstmuseum Winterthur (2018.)

► Što predstavljaš na izložbi u Galeriji Spot?

Esther Mathis: Posljednje četiri godine radim na projektu vezanom uz svjetlosne prostore u muzejima. Riječ je o prostorijama koje su građene tako da budu nevidljive posjetiteljima, ali da istodobno filtriraju i kontroliraju prirodnu i umjetnu rasvjetu, pružajući umjetninama zaštitu i najadekvatnije osvjetljenje.

Tijekom mog istraživanja koje je obuhvaćalo brojne posjete raznim muzejima u različitim zemljama, moj je interes prema tim prostorima dodatno rastao jer je stalno uključivao nove informacije i impresije. U Galeriji Spot ću po prvi put predstaviti fotografije muzeja koji ima najveći svjetlosni prostor u Švicarskoj: Kunsthaus u Aargau. Uz dvije fotografije, pokazujem i timelapse video koji prikazuje promjenu svjetlosti i vremena u Kunstmuseumu u Winterthuru. Video je snimljen početkom proljeća 2018., u trenutku kada su noć i dan jednako dugački.

Galeriju Spot sam pretvorila u inverzni svijet svjetlosnih prostora, oponašajući ih zavjesama i neonskim svjetlima koje pomažu organizaciji svjetlosti kolekcije koja se nalazi ispod.

*Esther Mathis: Museum Light, Tallinn Arthall (2015.)

► Kako si otkrila ovaj poseban tip muzejskih prostorija – svjetlosne prostore – i kada si posjetila prvi takav prostor? Što te najviše intrigira kod tih prostorija?

Esther Mathis: Kunstmuseum Winterthur je 2014. slavio stotu obljetnicu svog postojanja i tada su me pozvali da napravim posebnu ediciju za tu prigodu. Winterthur je grad u kojem sam odrasla, i željela sam dokumentirati prašinu koja se skuplja u muzeju tijekom jubilarne godine. Položila sam male staklene pločice po cijelom muzeju i zabranila zaposlenicima muzeja da ih diraju. Nakon godine dana, razvila sam printeve u tamnoj komori.

Dok sam organizirala pločice po muzeju, nadstojnik muzeja mi je pokazao sve sobe, uključujući i svjetlosne prostore iznad glavne galerije. Taj prostor je bio apsurdan, upravo zato što nije bio namjenjen ljudima: u njemu se nemoguće kretati, ne postoji izolacija. Sve površine su bile izuzetno krhke, napravljene od stakla i žarulja. Na početku me fasciniralo svjetlo, ali kasnije se interes prebacio na ideju čuvanja objekata od svjetlosti i ostalih vanjskih utjecaja.

► Možemo li reći da ovi prostoriji nisu namijenjeni tome da budu viđeni, ali da – u simboličkom smislu – omogućuju jedan specifičan način gledanja umjetnosti (te, posljedično i specifičan način razmišljanja o umjetnosti)?

Esther Mathis: Rekla bih da su skriveni prije svega zbog sigurnosnih razloga za posjetitelje. Ali, s druge strane, oni nisu dio službene ture muzeja – svjetlosni prostori djeluju nevidljivo, u tišini, mi vidimo rezultate njihova postojanja, ali na nesvjesnoj razini. Vjerujem da bismo percipirali umjetnost drugačije kada bi postojao neki drugi vidljivi izvor svjetlosti. Time ne mislim da je “gledanje umjetnosti” moguće jedino u muzejima, ali mislim da se u kontroliranim uvjetima poput muzeja krećemo i percipiramo drugačije. Svjesniji smo vlastitog tijela i onoga što je ispred i iza nas. Isključujući sve ostalo, dobivamo prostor za promatranje detalja.

*Esther Mathis: Isolated Systems vol. II (2015.); Esther Mathis: test uzorak (beton, staklo i staklene kuglice)

► Istraživanje svjetla jedno je od tvojih primarnih umjetničkih interesa. Na koje si sve način koristila svjetlo kao umjetnički motiv, temu i medij?

Esther Mathis: Svjetlo koristim kao materijal koji nikada nema istu formu.

Prošle godine sam transformirala Kunsthalle Arbon u veliki reflektirajući crtež koji se mijenjao ovisno o dijelu dana i vremenu. Koristila sam 240 zrcalnih panela koji su stvarali projekciju na zidovima ovisnu o suncu i rotaciji Zemlje (link).

Volim raditi sa staklom jer je nevidljvo i prozirno, i mijenja izgled u dijalogu sa svjetlom. U skulpturalnim staklenim tornjevima koristila sam građevinsko staklo koje sam lijepila jedno na drugo. Ovisno o debljini stakla i broju ploča koje su u kontaktu jedna s drugom, toranj može simulirati ogledalo u kojem se svjetlost odbija između vodoravnih površina. U središtu svakog tornja pojavljuje se okomita osovina ljepila koja povezuje ploče, ali nestaje u najmanjoj promjeni pozicije gledatelja.

Posljednjih šest mjeseci razvijam materijal koji kombinira beton i staklene kuglice koje se utiskuju u površinu. Kuglice upijaju svjetlost i emitiraju je nazad, ali ne poput zrcala već više poput mačjih očiju koje svijetle u mraku. Volim otkrivati nove materijale i nove načine korištenja, jer se od njih mnogo može naučiti.

*Esther Mathis: Radiance (2017.)

Razgovor na engleskom jeziku možete pronaći ovdje.

*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva, 2018.” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije

► PRATITE NAS NA FACEBOOKU

► PORTAL VIZKULTURA FINANCIJSKI PODUPIRU

arhitekturaartdizajndogađanjafestivalfilmfotodromfotografijagradgrafički dizajnilustracijaintervjuizložbanatječajpakiranjeplakatplakatiranjeprodukt dizajnprostorrazgovorrijekaslikarstvosplitvizualni identitetzagreb

► RECENTNE OBJAVE

Materijalnost fotografije i njezine povijesti

Ana Marija Habjan piše o izložbi “Fotokemika” Silvestra Kolbasa, otvorenoj u Tehničkom muzeju do 7. veljače

Vizualni narativi o “novoj normalnosti”

Eseni I Isus Fontana Svjetlosti E

Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Sa

U Galeriji Galženica otvara se skupna izložba pod nazivom “Nova normalnost: prostori svakodnevnice”

Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Dei

Funkcionalan javni prostor

Rezultati natječaja za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Trga Svetog Trojsta u Požegi

Eseni I Isus Fontana Svjetlosti U

O stambenom pitanju i politikama stanovanja

Eseni I Isus Fontana Svjetlosti Za

Udruga Pravo na grad objavila je knjigu o stambenim politikama u Hrvatskoj autorice Ive Marčetić